APCP - Projekt kontrole onečišćenja u poljoprivredi

ENGLISH HRVATSKI
PROJEKT KONTROLE ONEČIŠĆENJA U POLJOPRIVREDI
   
NOVOSTI
Stručni skup za proizvođače mlijeka u Babinoj Gredi
Stručni skup za proizvođače mlijeka u Babinoj Gredi
U Babinoj Gredi, jednom od najvećih sela u Hrvatskoj s brojnim poljoprivrednim gospodarstvima i visokom koncentracijom stočnog fonda, održan je 19. listopada u organizaciji tvrtke Sano stručni skup o mogućnostima povećanja profitabilnosti u proizvodnji mlijeka.

U Babinoj Gredi, jednom od najvećih sela u Hrvatskoj s brojnim poljoprivrednim gospodarstvima i visokom koncentracijom stočnog fonda, održan je 19. listopada u organizaciji tvrtke Sano stručni skup o mogućnostima povećanja profitabilnosti u proizvodnji mlijeka. Najavljene teme privukle su velik broj proizvođača mlijeka, predstavnika udruga, organizatora otkupa mlijeka, predstavnika poljoprivrednih zadruga, velikih farmi s više stotina mliječnih krava, veterinara, stručnih savjetnika za stočarstvo HZPSS, a bili su tu i gosti – proizvođači mlijeka i agronomi iz susjedne BiH. U prvom predavanju dr.Branimir Kampl se osvrnuo na visoki stupanj samoopskrbe pojedinih zemalja EU raznim poljoprivrednim proizvodima, iz čega proizlazi da nije realno očekivati stabilnost na tržištu i visoke otkupne cijena mlijeka.
No, ono na što proizvođači mlijeka mogu utjecati, a time i optimalizirati proizvodnju u nepovoljnim uvjetima, jest hranidba i zdravlje životinja. Poznato je da troškovi hrane čine više od 40% troškova, što znači da je pravilnim oblikovanjem obroka prema potrebama mikroflore predželudaca moguće postići znatne uštede. Pritom su od presudne važnosti dva čimbenika, i to: postizanje što veće proizvodnje mlijeka iz osnovnog obroka, dakle kukuruzne i travne silaže¸ i kvalitetna smjesa, Preduvjet veće proizvodnje iz osnovnog obroka, a time i smanjenje proizvodnih troškova po litri mlijeka jest kvalitetan i ukusan osnovni obrok bogat energijom, uslijed čega se povećava unos hrane, a kvalitetna smjesa podrazumijeva uzajamnu usklađenost visoko kvalitetnih komponenti u smislu sinkronizacije razgradnje u buragu, pri čemu se smatra da najveća količina koncentriranog dijela obroka može iznositi 360 g/ l mlijeka. U praksi je čest slučaj da krave dnevno dobiju 10 do 15 kg smjese u kojoj prevladava kukuruz, pa se lako da izračunati koliko se kukuruznog škroba ustvari baci!
„Poznato je naime da se velika količina kukuruza u smjesi ne može iskoristiti u buragu i tankom crijevu pa dolazi do pojačane bakterijske fermentacije škroba u debelom crijevu. Stoga se javlja pjenušavi izmet, nastaju probavni poremećaji, a dugoročno dolazi do acidoze buraga sa svim njenim negativnim posljedicama: od smanjenog unosa hrane i proizvodnje mlijeka, preko poremećaja reprodukcije, masne degeneracije i poremećene funkcije jetre, a u poodmaklim slučajevima i do kliničke ketoze. Sve to može se u velikoj mjeri izbjeći pravilnim oblikovanjem obroka prema proizvodnji koji će zadovoljiti potrebe mikroflore buraga. Jer, treba još jednom naglasiti da ne hranimo kravu, nego mikroorganizme u njenom buragu, a oni su vrlo osjetljivi na sve promjene!
Zaključno je dr. Kampl upoznao prisutne s novijim podacima o uzrocima izlučivanja mliječnih krava, iz kojih se vidi da su se oni u zadnjih nekoliko desetljeća drastično promijenili. Tako su 60-tih godina glavni uzroci izlučivanja bili slabija proizvodnja i dob krava, dok danas
prevladavaju poremećaji plodnosti, bolesti vimena, papaka i metabolizma. Mr.sc. Milan Husnjak, specijalist za funkcionalnu njegu papaka upravo je tu započeo svoje predavanje istaknuvši da se unatoč činjenici da u stadima mliječnih krava 20 do čak 70% životinja ima problema sa šepavosti, redovitoj njezi papaka još uvijek ne pridaje dovoljno značenje. Uz to, u Hrvatskoj nedostaju sistematski vođeni podaci o učestalosti i uzrocima šepavosti kod krava. Najčešće bolesti papaka su laminitis, Mortellaro bolest, trulež pete i defekt bijele linije, pri čemu treba naglasiti da ne treba čekati da krava počne šepati, jer je u tom slučaju smanjenje proizvodnje mlijeka i više od 30%, nego treba djelovati preventivno, redovitom njegom i obrezivanjem papaka. Izreka: „papci nose mlijeko“ postaje jasnija ako znamo da redovno obrezivanje zdravih papaka povećava proizvodnju mlijeka za 10%. Gospodin Robert Pesenhofer, austrijski specijalist za obradu papaka s 18-godišnjim iskustvom, svoje je predavanje započeo uobičajenom primjedbom poljoprivrednika kako je prije bilo puno manje problema s papcima i bolesti općenito. Pritom se često zanemaruje činjenica da je u međuvremenu proizvodnja mlijeka značajno porasla uslijed uzgojno-selekcijskih mjera, te da je stoga metabolizam životinja sve više opterećen. Usporedba težine koju mliječna krava mora nositi na svojim papcima s opterećenjem noge težinom prosječnog čovjeka kojom se poslužio gospodin Pesenhofer bila je vrlo slikovita: opterećenje nosive površine papka jednako je onome koje bi čovjek imao kada bi na svojim leđima nosio 780 kg! To treba uvijek imati na umu kod obrezivanja papaka, te ga provoditi ga s najvećom pažnjom. S tom svrhom razvijen je i računalni program, koji u velikoj mjeri olakšava vođenje dokumentacije i daje vrijedne podatke za daljnji rad. Potreba tržišta za uslugama obrezivača papaka je velika, stoga je u Austriji pokrenut postupak za priznavanje zanimanja obrezivača papaka, dok je u Njemačkoj to zanimanje priznato već 2 godine.
Prisutni proizvođači vrlo su pažljivo pratili predavanja, nakon čega su uz osvježenje uslijedila pitanja i razgovor o predstavljenim temama. Umjesto zaključka, sama se nametnula činjenica da je iznimno važno optimalno uskladiti sve čimbenike u proizvodnji - uzgoj, hranidbu, držanje, očuvanje zdravlja životinja kako bi se postigla i povećala profitabilnost.
Područni odjel HZPSS-a Vukovarsko-srijemske županije
Katrin Gnjidić, dr. vet. med., suradnik za nitrate

PREUZIMANJE DOKUMENTACIJE
Kliknite ovdje za stranicu sa svim dokumentima za preuzimanje.
PRETRAŽIVANJE
TRAŽI
COPYRIGHT 2010. ACPC SVA PRAVA PRIDRŽANA