APCP - Projekt kontrole onečišćenja u poljoprivredi

ENGLISH HRVATSKI
PROJEKT KONTROLE ONEČIŠĆENJA U POLJOPRIVREDI
   
NOVOSTI
Studijsko putovanje APCP tima
Studijsko putovanje APCP tima
Ekološka poljoprivredna proizvodnja čini više od 20% ukupne poljoprivredne proizvodnje, a kroz programe mjera ruralnog razvoja poljoprivrednici ostvaruju oko 500 milijuna eura godišnje.

Protekli tjedan članovi tima Projekta kontrole onečišćenja u poljoprivredi u organizaciji konzultanata APCP projekta, GAP savjetnice Sonje Karoglan – Todorović i dr. Darka Znaora proveli su na studijskom putovanju u Sloveniji, Austriji i Njemačkoj. Cilj putovanja bio je praktično upoznavanje s provedbom Nitratne direktive i mjera dobre poljoprivredne prakse u upravljanju gnojivom, kao i ostalih uredbi uključenih u mjere višestruke sukladnosti u zemljama članicama EU, u kojima je struktura poljoprivredne proizvodnje vrlo slična hrvatskoj s obzirom na veličinu i broj gospodarstava, broj uvjetnih grla, te klimatske uvjete i uobičajene ratarske kulture.

Na prvom odredištu kolege savjetnici Slovenske poljoprivredne komore Anton Zavodnik i Jasmina Slatnar upoznali su nas s konkretnom provedbom kontrole mjera višestruke sukladnosti na terenu, od ureĎenosti dvorišta, sigurnosti električnih instalacija, sigurnosti hrane za životinje, registracije, identifikacije i dobrobiti životinja, kapaciteta i stabilnosti skladišta za stajski gnoj, pa do pregleda razne dokumentacije: registra putnih isprava životinja, primjene veterinarskih lijekova, sredstava za zaštitu bilja, mineralnog i stajskog gnojiva, zbrinjavanja ambalaže fitofarmaceutskih pripravaka, te sudjelovanja na stručnim predavanjima. Obitelj domaćina, proizvoĎača mlijeka sa 22 muzne krave, uspješno je prevladala početne poteškoće u voĎenju opsežne dokumentacije, iako i sada tvrde da je puno lakše raditi u staji nego voditi „papire“.

Drugog dana posjetili smo Stadtwerke München, državnu komunalnu tvrtku za opskrbu Münchena pitkom vodom. Uistinu je bilo impresivno vidjeti kako se ogromne količine besprijekorno čiste podzemne vode iz tri izvora slijevaju na jedno mjesto, odakle spiralnim sustavom cijevi bez dodatne energije u istom, nepreraĎenom stanju dolaze direktno do potrošača. Kako bi i buduće generacije uživale u tako čistoj vodi, SWM na gravitirajućem području od 2.700 ha dodatnim sredstvima u iznosu od ukupno pola milijuna eura godišnje potiče tamošnje poljoprivredne proizvoĎače na ekološku poljoprivredu.

Gospodarstvo Monike Maurer jedno je od njih. Obitelj Maurer bavi se ekstenzivnim uzgojem goveda pasmine Limousine na 19 ha travnjaka, vodi vlastiti restoran s domaćim specijalitetima, te sudjeluje u zaštiti krajobraza, čime ostvaruje dodatna financijska sredstva potrebna za osiguranje svoje egzistencije.
Tijekom slijedeća tri dana studijskog putovanja posjetili smo mnoge institucije vlade Republike Austrije vezane uz zaštitu vode: Agenciju za zaštitu okoliša, Ured za okoliš i vodni management, Savjetodavnu službu za zaštitu voda pri vladi Gornje Austrije, Agenciju za plaćanja, Ministarstvo poljoprivrede, te austrijsku Poljoprivrednu komoru. Svugdje smo bili vrlo srdačno primljeni, a prezentacije vezane uz aktivnost vlade i poljoprivrednika u zaštiti vode prikazane su s puno iskrenog entuzijazma i ponosa zbog uspjeha u održavanju odlične kvalitete vode i poboljšanju plodnosti tla. Kroz razgovore i predavanja naši sugovornici osobito su isticali činjenicu da je austrijska vlada unatoč tome što je samo 5% voda bilo slabije kakvoće cijelu zemlju proglasila zonom ranjivom na nitrate! Nekoliko je razloga doprinijelo toj odluci, a gotovo najvažniji je onaj koji poljoprivrednike stavlja u ravnopravnu situaciju u zaštiti voda u smislu ostvarivanja poticajnih sredstava. Impresivan broj od čak 2.000 mjernih mjesta za ispitivanje kakvoće podzemnih voda predstavlja veliku podršku i sigurnost.

Ekološka poljoprivredna proizvodnja čini više od 20% ukupne poljoprivredne proizvodnje, a kroz programe mjera ruralnog razvoja poljoprivrednici ostvaruju oko 500 milijuna eura godišnje. Te mjere uglavnom se odnose na smanjenje ukupne količine dušika po ha na 150 kg, smanjenje broja uvjetnih grla po ha, primjenu pokrovnih usjeva i zelenu gnojidbu, reduciranu obradu tla, te držanje životinja na brdskim pašnjacima.
Poljoprivredno-okolišni program ÖPUL vrlo je popularan meĎu poljoprivrednicima Gornje Austrije, a osobito program primjene pokrovnih usjeva, što smo vidjeli ne samo na oglednim gospodarstvima i pokusnim poljima, nego i tijekom cijelog putovanja.
Takozvani „vodeni farmeri“ poveznica su savjetodavne službe za zaštitu voda i lokalnih poljoprivrednika. Svaki takav voditelj na svojim poljima provodi mjere zaštite voda i tla putem pokrovnih usjeva, te organizira praktične radionice i dane otvorenih vrata na kojima sudjeluju poljoprivrednici iz bliže okoline.

Pokrovni usjevi najčešće se siju u različitim kombinacijama, meĎu kojima prevladavaju senf, uljana rotkva, mungo, razne vrste grahorica, facelija, aleksandrijska i perzijska djetelina, konoplja, te suncokret. Radi postizanja što veće biljne mase važno je posijati ih odmah nakon žetve žitarica, jer „jedan dan u srpnju je kao tjedan dana u kolovozu“.
Pretežno se ostave da izmrznu preko zime u tlu, a u proljeće se nakon zaoravanja i reducirane obrade tla provodi sjetva glavnog usjeva. Tako se uz ostale prednosti postiže mrvičasta i rahla struktura tla, koje postaje puno lakše za obradu. Treba naglasiti da se na ovaj način postiglo povećanje organske tvari u tlu sa 2,6 na 2,9 u petnaest godina! U organizaciji poljoprivredne komore Donje Austrije posjetili smo s austrijskim kolegama savjetnicima nekoliko stočarskih farmi koje prema njihovim gnojidbenim preporukama ostvaruju vrlo visoke prinose žitarica unatoč smanjenim količinama ukupnog dušika u gnojidbi. Članstvo poljoprivrednih proizvoĎača u Poljoprivrednoj komori je obvezno, a uz to postoji i organizacija i prema djelatnostima, pa tako djeluje tridesetak različitih udruga.
U okviru posjeta gospodarstvima obišli smo meĎu ostalima i svinjogojsku farmu u kombinaciji s bioplinskim postrojenjem, koje u proizvodnji bioplina primjenjuje 80% kukuruzne silaže, 10% trave i lucerne niže kakvoće, te 10% svinjske gnojovke, dok nastalu toplinu vlasnik koristi za sušenje lucerne i žitarica.
Gospodarstvo obitelji Hirschböck koje se bavi intenzvnim tovom goveda postiže izvrstan prosječan dnevni prirast od 1.400 g uz primjenu sušenog proteinskog
digestata s 36% proteina kao zamjenom za skupu sojinu sačmu u TMR obroku.

Posjetili smo i postrojenje za proizvodnju komposta u zajedničkom vlasništvu dvojice poljoprivrednih proizvoĎača, diplomiranih agronoma, koji uz zajednički dio imaju odvojena vlastita gospodarstva, ratarsku proizvodnju, proizvodnju vina, uzgoj konja i gastronomsku ponudu domaćih specijaliteta. Godišnje se preradi oko 2.500 tona biomaterijala, a konačni proizvodi – kompost, gotove mješavine sa zemljom, kvarcnim pijeskom i malčem – prodaju se i dijelom primjenjuju na vlastitim poljima.
I na ova posljednja dva gospodarstva koja smo posjetili tijekom ovog putovanja potvrdilo se da je za opstanak i daljnji razvoj manjih i srednjih obiteljskih gospodarstava najvažnija uzajamna suradnja poljoprivrednika i diverzifikacija proizvodnje kako bi se što bolje iskoristili postojeći resursi.
Ovom prilikom još jednom srdačno zahvaljujemo organizatorima i domaćinima na vrlo dinamičnom, zanimljivom i poučnom putovanju!
Katrin Gnjidić, suradnik za nitrate
pri PO HZPSS Vukovarsko srijemske županije

PREUZIMANJE DOKUMENTACIJE
Kliknite ovdje za stranicu sa svim dokumentima za preuzimanje.
PRETRAŽIVANJE
TRAŽI
COPYRIGHT 2010. ACPC SVA PRAVA PRIDRŽANA